Prošlog vikenda neformalni trgovci u Pietermaritzburgu, KwaZulu-Natal dobili su neočekivanu pomoć: AgriCool, agro startup, i neki volonteri bili su s njima na ulicama kao dio inicijative Usvojiti neformalnog trgovca, pomažući trgovcima da prodaju i uroni u svakodnevnoj stvarnosti onih dobavljača svježih proizvoda koji su vitalni za sigurnost hrane u Južnoj Africi.
Ovi trgovci su prodavali svježe proizvode – puno kupusa, spanaća i paradajza – koje im je AgriCool tog jutra nabavio direktno od farmera, kao i svakog jutra. Prodaja je skočila za 300% u dva dana provedena sa uličnim prodavačima.
Ono što su takođe naučili, zajedno sa Agencijom za ekonomski razvoj Umgungundlovu (UMEDA) i društvenim naučnicima sa Univerziteta Free State, koje su pozvali, jeste da neformalna trgovina svežim proizvodima može biti nesigurna. Trgovcima je teško snaći se u sistemu dozvola i licenci i trguju u strahu da će im vlasti zaplijeniti robu.
Prodaja njihovih proizvoda na otvorenom, nezaštićenih od sunca i kiše, je još jedna briga – i to je ono što je Agricool odmah postavio za pobjedničku trgovcu tokom vikenda, Shereen Mohammed koja je prodala preko 325 glavica kupusa tokom vikenda, poklonivši joj velika sjenica i udobna direktorska fotelja. „Samo radi konteksta, uzmite u obzir da neki od naših većih klijenata supermarketa mogu uzeti 300 ili manje kupusa dnevno“, ističe Palesa Motaung, operativni menadžer u Agricoolu koji je 100% u vlasništvu crnaca.
Ona napominje da su neformalni trgovci vrlo važna, ali vrlo zanemarena demografija u Južnoj Africi, grupa koja je posebno važna u smislu smanjenja siromaštva, sigurnosti hrane i lokalnog ekonomskog razvoja. Agricool, koji je osnovao izvršni direktor Zamokuhle Thwala, nastoji to ispraviti.
Model isporuke štedi neformalne trgovce na rastućim troškovima transporta
Agricool opskrbljuje svoje kupce – kako neformalne tako i maloprodajne – sa što svježijim proizvodima (ponekad, kaže Palesa, svježijim nego što je dostupno na općinskoj pijaci) i po konkurentnim cijenama jer nabavljaju direktno iz grupe farmera s kojima rade blisko.
Ono što privlači neformalne kupce je da Agrikool isporučuje povrće direktno na njihove ulične tezge i oni sada čine 20% Agrikoolove prodaje.
“Agricool olakšava život našim trgovcima. Ne moraju biti na opštinskoj pijaci u 4 ujutro, jer mi svoje proizvode dostavljamo pravo na njihov štand. Time se eliminišu i troškovi transporta, koji mogu iznositi i do 40% njihovih operativnih troškova“, objašnjava Palesa.
Oni su veoma zainteresovani za lanac snabdevanja povrćem oko Pietermaritzburga i žele da prošire svoju bazu snabdevanja, kao zaštitu od rizika kao što je neuspeh useva, ali i kako bi mogli da opslužuju spektar potreba svojih klijenata. Neformalno tržište, na primjer, voli svoj kupus koliko god može. Ugostiteljstvo je još jedan put koji bi željeli istražiti, kaže ona.
“Apsurdno je da se crni farmeri bore za pristup tržištima kada je većina potrošača crna, ali pronalaženje tržišta za njih je jedan od najvećih izazova.”
Općina Pietermaritzburg dala je Agricoolu na korištenje skladište koje će unaprijediti dok rade na akreditaciji sigurnosti hrane sa nekim od svojih dobavljača.
Raste interesovanje za alternativno povrće
Ona primjećuje rastuće interesovanje za alternativne usjeve kao što je kelj od strane neformalne trgovine, i nada se da će jednog dana uključiti tradicionalno lisnato povrće poput imfina (koji se također naziva divlji spanać).
„Istražićemo tržište među našim trgovcima da bismo čuli da li bi oni nosili tradicionalno povrće. Genetiku ovih tradicionalnih namirnica potrebno je sačuvati, a ovo povrće je toliko izdržljivo, toliko prilagođeno lokalnim uslovima da bi ga trebalo širiti kultivaciju.”
Palesa napominje: „Veoma sam ponosan što mogu reći da smo 100% u vlasništvu crnaca. Nije istina da crnu omladinu ne zanimaju poljoprivreda i sigurnost hrane. U stvari, potrebni su nam svježi umovi da riješimo probleme sigurnosti hrane.”