Upotreba sredstava za zaštitu bilja od velike je zabrinutosti onima koji su zabrinuti zbog insekata oprašivača. Vrijedi razotkriti nekoliko mitova o zaštiti biljaka koji već godinama kruže i među pčelarima i među poljoprivrednicima.
- Nisu svi tretmani zaštite bilja prijetnja za pčele – neki od njih se mogu bezbedno izvoditi i tokom letova oprašivača.
- Upotreba regulatora rasta ili folijarnih đubriva je opasna za pčele.
- Ponekad su farmeri zabrinuti da će primjena zaštitnih sredstava na biljke prekrivene rosom smanjiti učinkovitost tretmana – ali to nije istina.
Svakog proleća mnogo se priča o trovanju pčelinjih društava kao rezultat nepravilne upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Iako je većina poljoprivrednika svjesna rizika povezanih s posebnom nepravilnom upotrebom insekticida, ima i onih koji namjerno ili nesvjesno ignoriraju sigurnosne preporuke, što ponekad završi katastrofalno.
S druge strane, među pčelarima se može primijetiti svojevrsna histerija – u ekstremnim slučajevima i sam pogled na prskalicu u polju kod njih izaziva veliku tjeskobu. Ponekad se dešavaju bizarne situacije u kojima poljoprivrednik koji je prskao u skladu sa propisima i zdravim razumom dobije kontrolu PIORiN-a ili čak policija. Stoga vrijedi razotkriti najvažnije mitove o upotrebi sredstava za zaštitu bilja koji kruže među pčelarima – ali i među poljoprivrednicima.
Prskanje samo noću?
Prvi i najvažniji od njih je izvođenje bilo kojeg zaštita bilja tretmani tokom dana nisu dozvoljeni. Ovo nije istina. Naprotiv – neki herbicidi ili regulatori rasta čak zahtijevaju da se koristi s velikom aktivnošću sunca. Međutim, takvi tretmani ne predstavljaju prijetnju oprašivačima.
Regulatore rasta koristimo kod žitarica i uljane repice u periodu kada ni usev ni korovi ne cvetaju, pa insekti oprašivači nisu zainteresovani za takve kulture. Što se tiče herbicida, preporuke izričito preporučuju da se sve vrste korova suzbijaju u ranim fazama rasta. Izuzetak je divlja trava koja se prska kada dostigne visinu od 10-12 cm, ali trava stoga nije plodna biljka, a sama kontrola se vrši kod žitarica.
U slučaju velike sekundarne zaraženosti korovima, npr. različka, različka ili nekoliko vrsta maka, kada korovi procvjetaju, takvi se korovi više ne suzbijaju, jer za to ne postoje registrirane mjere. Pogled na prskalicu u takvom usevu ne znači da koristite herbicid, već folijarnu prihranu.
Ne plašimo se folijarnih đubriva
Takođe, ne treba da se plašimo upotrebe folijarnih đubriva. Takva gnojiva apsolutno nisu štetna za pčele . Ovi insekti su vrlo osjetljivi na vibracije. Traktor sa prskalicom koja vozi u usjev, ili samohodna prskalica, uzrokuje vibracije tla koje ovi insekti primjećuju. Dok vibracije u blizini košnice izazivaju u njima odbrambenu reakciju gnijezda i agresiju, to nije nabolje, samo ih na trenutak uplaše i odlete. Da se vratim na posao nakon nekog vremena.
Druga stvar je da zbog opasnosti od opekotina biljaka i bolje apsorpcije đubriva, folijarna đubriva najbolje treba koristiti u večernjim satima, ali ni njihova primena u podne ne predstavlja opasnost za oprašivače, a najviše za useve.
Prskanje i rosa
S druge strane, jedan od mitova koji kruži među poljoprivrednicima je da zbog prisustva rose tretmani koji se sprovode u večernjim satima karakterišu niska efikasnost. Ovo nije tačno: rosa ne smanjuje efikasnost hemikalija . S druge strane, to dovodi do smanjenja količine prskanja sa standardnih 300 l/ha na 250 l/ha. Kapi tečnosti se kombinuju sa kapima rose, zahvaljujući čemu dobijamo standardni utrošak radne tečnosti po ha i sprečavamo njeno kapanje sa zaštićene biljke.
Međutim, neosporno je da je upotreba insekticida tokom leta pčela odgovorna za trovanje pčela. Kod ove vrste preparata (bez obzira da li se tretiranje vrši u cvetanju ili ne), prskanje treba vršiti striktno nakon leta pčele koji se završava u tekuće doba godine najkasnije posle 9 sat.