Ako lokalna proizvodnja nije dovoljna, Holandija ima kapacitet da isporuči luk bilo gde u svetu, kaže predsednik Holandskog udruženja luka (HOA) Gijsbrecht Günther. “Uslov je da naš luk bude pristupačan. Stoga moramo osigurati da troškovi proizvodnje budu ograničeni u cijelom lancu, prinosi visoki, a kvalitet odličan.”
Junther je govorio o konkurentskoj poziciji Holandije na Danu luka na Poljoprivrednom sajmu Sjeverne i Centralne Holandije u Drontenu ove sedmice. Predsjednik Holandske privredne komore optimističan je u budućnost. Posebno u prvoj polovini prodajne sezone od jula do kraja godine, vidi mogućnosti za povećanje izvoza, posebno u afričke i azijske destinacije.
Na osnovu statistike Svjetske organizacije za hranu FAO, Günther izvještava da se globalna proizvodnja luka udvostručila u posljednjih dvadeset godina. Od ukupne proizvodne površine od 5.8 miliona hektara 2021. godine, Holandija čini samo 0.6 odsto. Od ukupne proizvodnje od oko 106 miliona tona luka, udeo Holandije je 1.5 odsto.
Istovremeno sa proizvodnjom, postoji gotovo eksponencijalni rast potrošnje luka širom svijeta. Prema Güntheru, to je zbog rasta populacije. Ali to je i zato što svjetska populacija počinje da jede više luka. “Prije dvadeset godina prosječna potrošnja bila je 8 kilograma po osobi godišnje, a sada je 13 kilograma i mogla bi porasti na 20 kilograma 2050. godine.”
Težište rasta potrošnje, a samim tim i potražnje za lukom je u Aziji i Africi. Günther kaže da je prosječna potrošnja u zemlji poput Senegala 35-40 kilograma po glavi stanovnika. 'Luk je važna prehrambena kultura. Naročito u regijama sa snažnim porastom stanovništva, luk je svaki dan na meniju.'
Prema Güntherovim proračunima, ako se potražnja zaista nastavi, 2050. godine za isporuku luka na svjetsko tržište bit će potrebno 180 miliona tona. Istovremeno, napominje da prinosi luka stagniraju širom svijeta zbog klimatskih promjena i da se raspoložive poljoprivredne površine smanjuju. “Ovakvi razvoji znače da ponekad može doći do nestašica.”
Günther ističe da je oko 92 posto svjetske proizvodnje luka namijenjeno lokalnim tržištima. Dakle, u suštini, trgovina lukom je uglavnom fokusirana na lokalno stanovništvo. Ukupno izvozno tržište trenutno iznosi samo 8 posto, odnosno oko 8.5 do 9 miliona tona. Na Nizozemsku otpada 20 posto ukupne međunarodne trgovine lukom.
Prva polovina marketinške sezone
S obzirom na rastuću potražnju i ograničenja ponude, Günther zaključuje da Nizozemska ima priliku. Najveću potražnju očekuje iz Azije i Afrike, pa će stoga holandski izvoz još više rasti u prvim mjesecima marketinške sezone. “Omjer količina u prvoj i drugoj polovini marketinške sezone bio je 40-60, koji je sada promijenjen na 60-40 i može se nastaviti na 70-30.”
Prema riječima predsjednika HOA-e, prepoznatljiv karakter i dostupnost holandskog luka je od ključnog značaja za njegovu izvoznu poziciju. „Naš luk stabilan na policama poznat je po dobrom kvalitetu i odličnoj čuvanju. Ali također moramo shvatiti da postoje alternative za snabdijevanje lukom na globalnom tržištu, te stoga ne bismo trebali cijeniti naše cijene izvan tržišta.”
Prema Güntheru, poznavanje vlastitih troškova je od suštinskog značaja za konkurentnost. Osim toga, prilikom uzgoja, važno je da prinosi ostanu visoki, posebno s obzirom na sve veće nepredviđene troškove poljoprivrednika. Günther se, između ostalog, poziva na izvještaj u kojem Wageningen University & Research tvrdi da je cijena prosječne obradive farme porasla za 51,000 eura u 2022. godini, odnosno 15 posto.
Uticaj na dobar prinos
U izračunavanju pokazatelja Günther pokazuje da sa proizvodnjom od 55 tona po hektaru trošak luka za holandske proizvođače iznosi 16 eura za 100 kilograma. Ovo se odnosi na luk koji je u decembru dostavljen suv iz štale. „Obračun troškova je uvijek rizičan zbog pretpostavki“, priznaje on. „Ali ako uradimo istu kalkulaciju sa rodom od 80 tona, trošak će biti 11 eura za 100 kilograma. Ovo pokazuje kakav je uticaj dobre žetve.'