U prvih osam mjeseci 2022. proizvodnja mineralnih đubriva u Rusiji smanjena je za 2.5% u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Telegram kanal Centra za ekonomska predviđanja Gazprombank, pozivajući se na podatke Rosstata prilagođene proračunima učesnika na tržištu. Istovremeno, proizvodnja je i dalje bila veća nego u 2019. i 2020. godini za 10.5%, odnosno 4%. U periodu januar-avgust 2022. godine najviše je smanjena proizvodnja potašnih đubriva – za 25.1%, azotnih đubriva takođe za 6.3%, dok je proizvodnja uree povećana za 6.1%, a amonijum nitrata – za 10.1%. Izvoz đubriva u cjelini pao je za 11%, a najveći pad zabilježen je kod amonijum nitrata (skoro 50%), kalijum-hlorida (za 24.8%) i CAS-a (za 32.2%). To je zbog smanjenja potražnje u Evropi i logističkih poteškoća, uprkos činjenici da ne postoji direktna zabrana kupovine mineralnih đubriva iz Rusije.
Prema riječima sagovornika Kommersanta, do ljeta su se ključni ruski proizvođači gnojiva koja sadrže fosfor i dušik prilagodili ograničenjima i povećali isporuke na alternativna tržišta: Phosagro je, na primjer, značajno smanjio isporuke u Evropu, ali je povećao izvoz u Indiju za 2.5 puta . Eurochem je takođe preusmjeravao proizvode sa tržišta na kojima su postojale prepreke u druge regije. Najveći problemi nastali su u Uralchemu zbog zatvaranja naftovoda za amonijak Toljati-Odesa, kao i Uralkalija, čiji je izvoz do sredine ljeta smanjen za 25-30% nakon blokiranja pretovarnih terminala u vlasništvu kompanije u baltičkim državama, pišu novine.
U narednih šest mjeseci sektor će morati da se suoči sa povećanjem finansijskog opterećenja: očekuje se uvođenje izvozne carine na đubriva ako svetske cene fosfornih i azotnih đubriva pređu 500 dolara po toni, potaše — 400 dolara po toni. Osim toga, očekuje se da će cijene gasa za ruske industrijske potrošače indeksirati za 8.5% u decembru. Prema pisanju Komersant-a, početkom avgusta svetske cene mineralnih đubriva ostale su na visokom nivou: tako je dijamonijum fosfat sa isporukom na Baltiku koštao 832 dolara po toni, kalijum — 660 dolara po toni, urea — 581 dolara po toni. U 2023. nacrt budžeta uključuje povlačenje više od 100 milijardi rubalja od hemijskih kompanija u obliku dažbina.
Izvršni direktor Ruske asocijacije proizvođača đubriva (RAPU) Maksim Kuznjecov kaže da je domaće tržište stalni prioritet za rusku industriju mineralnih đubriva. Prema njegovim riječima, poljoprivrednici su u proteklih sedam godina udvostručili nabavku mineralnih đubriva na 5 miliona tona mineralnih đubriva prošle godine. Do 2030. godine Ministarstvo poljoprivrede predviđa povećanje ove brojke na 8.8 miliona tona. „Proizvodnja glavnih vrsta mineralnih đubriva u Rusiji raste: za više od 30% u proteklih sedam godina, uključujući 5.6% u 2021. godini“, dodaje on. Osim toga, prema riječima Kuznjecova, u prvih osam mjeseci 2022. godine proizvodnja najpopularnijih gnojiva u Rusiji – azota i fosfora – porasla je za 4.2%, odnosno 2%. A ukupna dinamika u industriji, kako proizilazi iz podataka Rosstata, ograničena je padom proizvodnje kalijum hlorida — vrste đubriva koja se najmanje troši na domaćem tržištu, objašnjava Kuznjecov.
“S obzirom na to, sasvim je očekivano da će ove godine tempo nabavke mineralnih đubriva u agroindustrijskom kompleksu premašiti prognozu. Do sredine oktobra, preduzeća iz ove industrije su skoro 100% zadovoljila potrebe ruskog agroindustrijskog kompleksa za mineralnim đubrivima za celu 2022. Unapred isporuke mineralnih đubriva za prolećnu setvu 2023. već su počele u nekoliko regiona“, prokomentarisao je Kuznjecov za Agroinvestor. Prema njegovim rečima, sada su, u skladu sa preporukama FAS-a, dogovorenim sa Ministarstvom industrije i trgovine, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom ekonomskog razvoja, granične cene mineralnih đubriva za poljoprivredu fiksirane u trgovinskim politikama proizvođača. i objavljeni na njihovim službenim web stranicama. Preporuke koje su usaglasili odjeli predviđaju faznu indeksaciju graničnih cijena u 2022. godini: za 5% od 1. juna, za 5-10% od 1. septembra i za 8.4-8.6% od 1. decembra.
Prema riječima Dmitrija Rylka, generalnog direktora Instituta za konjukturu poljoprivrednog tržišta, ne vrijedi računati na povećanje domaće potrošnje mineralnih đubriva: profitabilnost poslovanja s usjevima prilično je smanjena, dok cijene đubriva ne samo da ostaju visoke. nivoa, ali rastu na brojnim pozicijama. Također, neće doći do revolucionarnih promjena u izvoznim pravcima, jer su sva tržišta već formirana, iako je ograničena preorijentacija zaliha još u toku, rekao je za Agroinvestor.
Potpredsjednik Ruskog sindikata žitarica (RZS) Aleksandar Korbut smatra da postoje zemlje koje žele da povećaju kupovinu đubriva, ali je pitanje da „i one moraju imati novca“. Ruski proizvođači će moći da uđu na nova tržišta, ali za to je potrebno vreme. U međuvremenu su na snazi neformalne sankcije koje negativno utiču na snabdevanje tradicionalnih zemalja kupaca, napominje on.
Prema Korbutu, postoje izgledi za globalni rast potrošnje đubriva: potrebne su velike žetve, a u uslovima ograničenih zemljišnih i vodnih resursa, malo je verovatno da će svet u narednim decenijama moći bez mineralnih đubriva, uprkos ekološke politike nekih zemalja koje se pridržavaju ideje o ograničavanju njihove upotrebe. Rast potrošnje đubriva je moguć i u Rusiji, ali je upotreba savremenih mineralnih đubriva determinisana tehnološkim nivoom farmi, a za to su potrebne inovacije koje su determinisane investicijama koje, pak, zavise od prihoda. “A sadašnja državna politika po pitanju ratarske proizvodnje, prije svega proizvođača žitarica i uljarica, uz ograničenja izvoza i prihoda poljoprivrednih proizvođača ne stimuliše ih baš na tehnološki razvoj”, komentirao je Korbut za Agroinvestor.
Aleksandar Neženec, generalni direktor agrofirme Progres (Krasnodarska teritorija), kaže da su cene nekih vrsta đubriva značajno porasle. Konkretno, amofos sada košta 61.5 hiljada rubalja po toni (2021. godine kompanija ga je kupila za dve sezone više nego dvostruko jeftinije), a azotna đubriva su poskupela za oko 20%, dok se CAS za oktobar jednostavno nije mogao naručiti. Ali uprkos svim poteškoćama, nastavlja on, Progres će povećati primenu đubriva, jer kompanija teži velikim žetvama.
Agroindustrijska kompanija Tver još nije kupila đubriva: prošle godine su svi kupovali u jesen, zbog čega je došlo do navale, a neke vrste đubriva jednostavno je bilo nemoguće kupiti, dok u proleće takvih problema nije bilo. duže posmatrano. “Obim primjene zavisi od toga šta ćemo sa sjetvom: sa sadašnjim cijenama žitarica vjerovatno nećemo vršiti proljećnu sjetvu. Tada, shodno tome, gnojiva nisu potrebna”, zaključio je Konanykhin.
Izvor: https://www.agroinvestor.ru/