2022: Stvaranje jedinstvene digitalne platforme za poljoprivredu
Krajem oktobra 2022. godine Ministarstvo poljoprivrede najavilo je stvaranje jedinstvene digitalne platforme za poljoprivredu. Prema rečima Maksima Zaharova, zamenika direktora Odeljenja za digitalni razvoj i upravljanje državnim informacionim resursima Ministarstva poljoprivrede, novo rešenje će objediniti sve informacione sisteme ministarstva.
Kako je naglasio Maksim Zaharov, ovaj korak bi trebao postati primjer za industriju, gdje svako preduzeće, barem veliko, „izmišlja točak“. To, prema njegovom mišljenju, još nije previše kritično, s obzirom na sveukupno nizak nivo digitalizacije u industriji. Preduzeća će dostići izgled standarda, ali ne odmah, i treba ih pogurati, uključujući i davanjem primjera.
Očigledno je da digitalizacija prvenstveno ima za cilj povećanje efikasnosti proizvodnje. Polazna tačka za to je dostupnost pouzdanih industrijskih podataka”, rekao je Dmitrij Patruševa, šef Ministarstva poljoprivrede, govoreći na strateškoj sesiji o veštačkoj inteligenciji koja je održana zajedno sa Sberbankom u maju 2022.
Prema rečima Patruševa, prikupljanje i obrada industrijskih informacija, uključujući korišćenje velikih podataka, obavljaće se u okviru informacionog sistema „Jedinstveni prozor“. Planirano je da se pusti u komercijalni rad do kraja 2022. godine.
U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da digitalizacija agroindustrijskog kompleksa doprinosi i poboljšanju kvaliteta i sigurnosti proizvoda. Do oktobra 2022. godine u zemlji radi sistem Merkur, koji obezbeđuje jedinstveno informaciono okruženje za veterinu, povećava nivo biološke i prehrambene bezbednosti proizvoda.
Prema rečima Patruševa, u strateškoj perspektivi, Ministarstvo poljoprivrede planira da stvori jedinstven digitalni ekosistem oko poljoprivrede, kombinujući višeslojne sisteme upravljanja informacijama agroindustrijskog kompleksa, srodnih industrija i resora.
2020: Razvoj koncepta nacionalne platforme „Digitalna poljoprivreda
” Lanit-Integracija je razvila koncept nacionalne platforme „Digitalna poljoprivreda”. Ovo je saopšteno u Lanitu 12.
Platforma se kreira u skladu sa resornim projektom istoimenog Ministarstva poljoprivrede – „Digitalna poljoprivreda“. Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede je također odgovorno za razvoj jezgra platforme. Konkurs za izradu koncepta, proizilazi iz informacije o tenderu Ministarstva poljoprivrede na zvaničnoj internet stranici javnih nabavki, Ministarstvo je raspisalo od septembra do oktobra 2019. godine.[2] Trošak kreiranja koncepta iznosio je 50 miliona rubalja. Međutim, ministarstvo je sa Lanitom potpisalo ugovor na više od polovine iznosa – 22.9 miliona rubalja.
Drugo mjesto prema rezultatima tendera za izradu koncepta zauzeo je Moskovski državni univerzitet Lomonosov. Pored njega, na takmičenju su učestvovale još tri organizacije – Finansijski univerzitet pri Vladi Ruske Federacije, Naučno-industrijska kompanija Visoke tehnologije i strateški sistemi i Sistemi upravljanja.
Period u kojem je Lanit trebao da razvija koncept, prema informacijama iz tendera, bio je period od 25. oktobra do 31. decembra 2019. godine.
Nije bilo moguće upoznati se sa tekstom koncepta TAdviser-a, jer Ministarstvo poljoprivrede i Lanita nisu dostavili dokument publikaciji, a da nisu objasnili s čime je to povezano i kada će se dokument pojaviti u javnosti.
Platforma će uključivati više od 50 usluga neophodnih za upravljanje industrijom, rekao je Lanit.
Prema riječima predstavnika Lanita, koncept pretpostavlja da će platforma uključivati šest podplatforma koje će omogućiti digitalizaciju sljedećih oblasti poljoprivrede:
- korištenje zemljišta i upravljanje zemljištem;
- sljedivost proizvoda;
- agrometeoprognozirovaniya;
- prikupljanje industrijskih podataka;
- informatička podrška i pružanje usluga;
- skladištenje i distribucija informativnog materijala.
Osvrćući se na tekst koncepta, Pavel Svarnik, izvršni direktor Centra za strateški razvoj i digitalnu transformaciju “Lanit-integracija”, rekao je za TAdviser da platformu treba kreirati 2020-2024.
O tome šta će tačno biti ove okosne inicijative, za TAdviser nije dao informacije.
Platforma će, kako kažu u Lanitu, uključivati više od 50 usluga neophodnih za upravljanje industrijom. Kao primjere usluga platforme, Pavel Svarnik je TAdviser-u naveo dvije od njih – rješavanje zadataka multifaktorskog praćenja i modeliranja razvoja bolesti usjeva i obavljanje funkcije agrometeoprognoze.
Usluge platforme, kako je navedeno u Lanitu, biće javne i privatne. Ovo drugo znači one koje će potpasti pod kontrolu nevladinih organizacija. U ovom slučaju, operater će, prema riječima Pavla Svarnika, pružajući industriji tražene usluge, osigurati određeni nivo kvaliteta usluge.
Iz saveznog budžeta će se finansirati samo usluge koje su usmjerene na rješavanje državnih zadataka računovodstva, kontrole i regulacije u industriji. Da li će one od njih kojima će upravljati nevladine organizacije dobiti državna sredstva, on nije rekao za TAdviser, napominjući da tek treba da se formiraju formati finansiranja i upravljanja platformom. Također, prema riječima Svarnika, u slučaju platforme neće se obračunavati njen ukupni trošak, već će se odrediti cijena izrade zasebnih podplatforma i usluga.
Govoreći o velikom broju usluga platforme, Pavel Svarnik je za TAdviser rekao da će podplatforme imati različit broj usluga različite složenosti, a jedna od njih će imati „samo jednu uslugu“.
Prije svega, usluge platforme će biti korisne za poljoprivredne proizvođače, uvjeren je Lanit. Konkretno, oni će omogućiti operaterima da pružaju usluge širom Rusije. Istovremeno, Pavel Svarnik je za TAdviser objasnio da usluga platforme, koja zbog pruženih usluga ima geografsku referencu – na primjer, odlazak brigade na teren – neće moći biti implementirana istovremeno od jednog dobavljača u cijeloj zemlji.
Jedan od zahteva Ministarstva za kreiranje koncepta, kako je za TAdviser rekao Aleksandar Arhipov, direktor Odeljenja za digitalni razvoj i upravljanje državnim informacionim resursima agroindustrijskog kompleksa Ministarstva poljoprivrede, bio je računovodstvo lični podaci kao jedan od ključnih aduta industrije i njen fokus na primjenu savremenih principa njihovog prikupljanja i obrade.
Interakcija učesnika agroindustrijskog kompleksa u elektronskom obliku, što platforma podrazumeva, prema proračunima Lanita, omogućiće postavljanje temelja za nove pristupe poljoprivredi. Na primjer, precizna poljoprivreda i predviđanje prinosa usjeva. Zauzvrat, podaci koje je agregirala platforma će moći povećati transparentnost i predvidljivost procesa za učesnike na tržištu, kao i smanjiti rizike finansijskih institucija koje implementiraju izdavanje sredstava za ciljane industrijske programe. Implementacija platforme će omogućiti da država dostigne novi nivo kontrole industrije, da dobije fleksibilniji sistem upravljanja zasnovan na potpunim pouzdanim i ažurnim podacima”, rekao je Murat Maršankulov, generalni direktor Lanit-Integration.
Istovremeno, informacije koje prikupljaju usluge platforme, po njegovom mišljenju, biće tražene i od strane organizacija srodnih delatnosti: dobavljača sredstava za proizvodnju i materijalnih resursa, banaka i osiguravajućih društava, kupaca poljoprivrednih proizvoda, logističkih kompanija. Štaviše, Lanit je uvjeren da će platforma postati osnova za izgradnju cijelog ekosistema dodatnih usluga i usluga za agroindustrijski kompleks.
2018: Izrada resornog projekta “Digitalna poljoprivreda”
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je resorni projekat „Digitalna poljoprivreda“, koji je planiran da se u potpunosti realizuje u periodu od 2019. do 2024. godine. Ovo je izjavio državni sekretar – zamenik ministra poljoprivrede Ruske Federacije Ivan Lebedev 17. oktobra. 2018. tokom proširenog sastanka naučnog i stručnog vijeća Komiteta Državne dume za agrarna pitanja.
Prema riječima Ivana Lebedeva, budžet projekta iznosit će 304 milijarde rubalja. Planirano je da polovina ovih sredstava dobije od države kao dodatnu subvenciju, a ostalih 152 milijarde rubalja – iz vanbudžetskih izvora, odnosno od agro- i IT biznisa.
Pod digitalnom poljoprivredom, kako proizilazi iz teksta projekta dostupnog na web stranici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo podrazumijeva poljoprivredu zasnovanu na savremenim metodama proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i hrane korištenjem digitalnih tehnologija (Internet stvari, robotika, umjetna inteligencija, analiza velikih podataka, e-trgovina, itd.), osiguravajući rast produktivnosti i smanjenje troškova proizvodnje.
Cilj projekta je digitalna transformacija poljoprivrede kroz uvođenje digitalnih tehnologija i platformskih rješenja kako bi se osigurao tehnološki iskorak u agroindustrijskom kompleksu i postigao rast produktivnosti u “digitalnim” poljoprivrednim preduzećima za 2 puta do 2024. godine.
Projekat predviđa set mjera za implementaciju digitalnih tehnologija i platformskih rješenja u agroindustrijski kompleks. U okviru njega Ministarstvo poljoprivrede planira implementaciju, kreiranje i razvoj niza softverskih proizvoda i to:
- nacionalna platforma digitalnog državnog upravljanja poljoprivredom „Digitalna poljoprivreda“;
Među ciljevima platforme je da pruži priliku da se identifikuju i analiziraju tački problemi i uslovi koji ometaju razvoj digitalnih tehnologija u agroindustrijskom kompleksu regiona Rusije, kao i da se identifikuju glavne i najperspektivnije digitalne tehnologije. za poljoprivredne proizvođače.
Druga namjena platforme je prikupljanje podataka federalnih organa izvršne vlasti o poljoprivrednim zemljištima za njihovo naknadno računovodstvo, praćenje i analitiku.
U projektu se takođe navodi da će platforma Digitalne poljoprivrede omogućiti da izgradite rad i obezbedite sistem pristupa informacijama o ugovornoj strani, što će, zauzvrat, omogućiti brzu inspekciju preduzeća prilikom rešavanja ozbiljnih pitanja, kao što su finansiranje organizacija, kao i njihovo pozajmljivanje i osiguranje. Osim toga, platforma će omogućiti daljinsku kontrolu količine primljenog proizvoda, njegovog kvaliteta, procesa obrade, kretanja i drugih operacija.
- modul “Poljoprivredna rješenja”;
Ovaj modul će biti podplatforma nacionalne platforme „Digitalna poljoprivreda“, osmišljena za unapređenje efikasnosti poljoprivrednih proizvođača. Među zadacima podplatforme je i postizanje sljedećih indikatora:
- povećanje produktivnosti rada u poljoprivrednim preduzećima za 2 puta po zaposlenom;
- smanjenje jediničnih troškova preduzeća za poslovnu administraciju za 1.5 puta;
- smanjenje učešća materijalnih troškova u jediničnoj ceni poljoprivrednih proizvoda (goriva, đubriva, električne energije, sadnog materijala, stočne hrane i dr.) za 20% ili više.
Projekat takođe predviđa stvaranje specifičnog elektronskog obrazovnog okruženja „Zemlja znanja“ za učenje na daljinu stručnjaka poljoprivrednih preduzeća.
Pored kreiranja softverskih proizvoda, tokom realizacije projekta Ministarstvo poljoprivrede planira obuku stručnjaka poljoprivrednih preduzeća, formirajući njihove kompetencije u oblasti digitalne ekonomije.
Izvor: https://www.tadviser.ru