2021. je bila turbulentna godina za sektor voća i povrća u Evropi. Neki faktori kao što su klimatske promjene, ratni sukobi, rast cijena i Brexit utjecali su na žetvu kao i na njihovu kasniju komercijalizaciju.
U tom smislu, Evropa nije izostala iz globalnih problema, a tržište voća i povrća je stradalo u smislu izvoza na strana tržišta, kao što ćemo vidjeti u nastavku.
Klima, pandemija i povećanje cijena transporta i proizvodnje, glavni su uvjetujući faktori
Prema izvještaju Fruit Logistice u Europskom statističkom priručniku za 2022., tržišta voća i povrća u Europi su se u 2021. ponovo suočila s tri velika problema: vremenskim prilikama, kontinuiranom pandemijom koronavirusa i rastućim troškovima transporta i proizvodnje.
Tokom ljetnih mjeseci, potrošači su imali više mogućnosti da jedu vani ili da odu na odmor zahvaljujući ukidanju ograničenja koja su ukinuta u vezi s Covidom. Ali četvrti i peti talas pandemije doveli su do nametanja novih granica do jeseni.
Kupovina voća i povrća kod kuće potaknuta je prethodnim izolacijama i značajno je porasla 2020. godine, što općenito nije poraslo više nego 2021. Pandemija je izmijenila globalne tokove roba na način koji do sada nije viđen. Stope prevoza kontejnera su značajno porasle.
Osim toga, gorivo je znatno poskupjelo u posljednjih 12 mjeseci, što dodatno poskupljuje transport.
Ponekad su sirovine za proizvodnju i pakovanje bile oskudne, pa su poskupele. Ovo je situacija kakva nije viđena prethodnih godina. Za razliku od nepovoljnih vremenskih uslova koji nisu ništa novo za tržišnu proizvodnju.
Toplotni talasi i sve duži periodi suše nisu značajno uticali na spoljnu trgovinu voćem i povrćem
Međutim, njegova sve veća ozbiljnost je izuzetna: toplotni talasi i periodi suše postaju sve duži; kiše su češće ekstremne i iznenadne, što rezultira poplavama. Ili nedostatak kiše ili preveliki intenzitet, obje situacije su zabilježene 2021. godine. Ipak, ukupno vodosnabdijevanje je bilo bolje nego prethodnih godina.
Skupi i ograničeni transportni kapaciteti još nisu imali veliki uticaj na spoljnu trgovinu voćem i povrćem. Za trgovinu unutar i izvan EU u 2021. godini, obim uvoza i izvoza bio je tek nešto manji nego prethodne godine. U nekim slučajevima, zapravo, bili su nešto veći. Strahovi da će se izvoz u Veliku Britaniju urušiti nakon što se Brexit nije uspio ostvariti.
EU doživljava blagi pad izvoza u Veliku Britaniju nakon Brexita
Iako je EU-27 poslala manje količine u Veliku Britaniju nego prije Brexita, pad je bio umjeren, s padom povrća za 2%, a voća za 7%. Ostale su za pamćenje slike praznih polica supermarketa u Velikoj Britaniji, dijelom zbog dužeg vremena čekanja na graničnu kontrolu. Međutim, veći problem je bio nacionalni transport robe zbog nedostatka kamiona.
Ovo je problem koji bi u budućnosti mogao uticati na druge zemlje. Zemlje EU koje su ranije isporučivale veće količine Velikoj Britaniji izgubile su u novom kontekstu. Što se tiče povrća, to su Španija (-5%) i Holandija (-3%).
Što se tiče voća, Španija, vodeći dobavljač, izvezla je nešto veći obim u Veliku Britaniju, ali je ta cifra upoređena sa relativno manjim obimom u 2020. godini. Posebno Holandija (-33%), ali i Francuska (-4%), značajno izgubio obim.
Iako je EU-27 poslala manje količine u Veliku Britaniju nego prije Brexita, pad je bio umjeren, s padom povrća za 2%, a voća za 7%.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU doveo je do jasne promjene u vanjskotrgovinskom bilansu. Prethodnih godina spoljnotrgovinski bilans je bio deficitaran i za voće i povrće. Ovaj deficit i dalje postoji za voće, ali je saldo spoljnotrgovinske razmene povrćem sada blago pozitivan.
U svakom slučaju, uvoz svježeg voća u EU znatno je veći od uvoza povrća. Banane i drugo egzotično voće koje se uglavnom ne uzgaja u EU moraju se uvoziti u velikim količinama.
Uvoz voća (internog i eksternog) je neznatno opao u 2021. Njemačka, prvi uvoznik u 2020., uvozila je manje, pa je na prvo mjesto došla Holandija. Međutim, Holandija je takođe drugi najveći izvoznik voća posle Španije, a ne proizvodi se sav obim izvezen iz Holandije u toj zemlji.
Izvoz voća u EU bio je nešto veći u odnosu na 2020. Što se tiče povrća, Njemačka je zadržala poziciju uvoznika broj jedan, iako sa manjim obimom nego prethodne godine. Generalno, nešto veći obim povrća uvezen je u EU.
Izvoz unutar EU je neznatno opao u 2021
Izvoz je, s druge strane, u 2021. bio nešto ispod nivoa prethodne godine. Udio trgovine voćem izvan EU je relativno visok. 41% banana, ananasa, avokada i manga posebno se uvozi iz zemalja van EU.
Naprotiv, trgovina unutar EU dominira narandžama i jabukama. Izvoz voća ostao je uglavnom unutar EU. Međutim, Brexit je malo promijenio proporcije u korist trgovine s trećim zemljama. U 2021. godini gotovo 18% izvoza voća napustilo je EU. Po obimu, u izvozu dominiraju banane, jabuke i narandže. Kod uvoza svježeg povrća udio ekstra trgovine je znatno manji nego kod voća i iznosi nešto manje od 16%. Od uvoznog povrća u najvećim količinama najveći udio u uvozu iz zemalja izvan EU imaju paradajz i luk.
Glavni uvoz izvan EU su paradajz iz Maroka i luk iz Novog Zelanda. 78% izvoza povrća ostalo je unutar EU u 2021. Godinu ranije, kada je Velika Britanija još uvijek bila država članica, 89% izvoza povrća bilo je unutar trgovine. Izvozom je snažno dominirao luk, zatim paradajz i paprika.
Sveukupno, prošlogodišnja berba voća i povrća u EU-27 bila je oko 1% niža u 2021. nego u 2020., prema preliminarnim podacima. Procijenjeno je da su gubici plodova znatno veći, ali je u konačnici berba bila samo 1% manja godišnje. Velika berba jabuka nadoknadila je negativne trendove za nekoliko drugih vrsta voća.
Proizvodnja bresaka, nektarina i kajsija bila je pod uticajem mrazeva tokom cvetanja u južnoj Evropi. Takođe, hladnoće u januaru, martu i aprilu dovele su do velikih gubitaka, što je dovelo do najmanje žetve u poslednjih 30 godina.
Proizvodnja narandži i voća koja se lako ljušti prvobitno je procijenjena da je zbog nepovoljnih uslova znatno manja nego prethodne godine. Španija je predvidjela manju žetvu zbog vremenskih nepogoda, iako su neke regije bolje izbjegle štetu.
Skupi i ograničeni transportni kapaciteti još nisu imali veliki uticaj na spoljnu trgovinu voćem i povrćem.
Umjereni gubici u Evropi i neizvjesnost za kampanju 2022/2023
Na kraju, gubici širom Evrope nisu bili tako veliki kao što se očekivalo. Prema preliminarnim podacima, berba pomorandže bila je samo 1% manja nego prethodne godine, dok je obim lakog ljuštenja bio manji za 2%.
Ovi procenti ukazuju na rekordan obim proizvodnje. Ali mrazevi su doveli do regionalnih gubitaka, a u gotovo svim zemljama bilo je previše hladno za cvijet. Pritom je ubrano 11.5 miliona tona jabuka više nego prethodne godine. Dobar dio povećanja dogodio se u Poljskoj, što je stoga faktor neizvjesnosti za evropsko tržište u marketinškoj sezoni 2021/22.
Za razliku od jabuka, berba krušaka je bila oskudna širom Evrope. Italiju je pogodio mraz, što je dovelo do najmanje berbe krušaka u tri decenije.
Žetva povrća bila je manje-više ista. Samo 0.3% manje nego 2020. Manje berbe zelene salate, karfiola i tikvica nadoknađene su većim rodom luka. Mnoge zemlje u Evropi bile su pogođene ekstremnim vremenskim uslovima.
Posebno su bile vrijedne pažnje julske poplave u dijelovima Njemačke i Beneluksa. Područja Španije i Italije također su pretrpjela prekide rada i štetu uzrokovanu povremenim i neobično jakim kišama i regionalnim poplavama. U početku je sezona povrća u srednjoj Evropi počela sporo, zbog niskih proljetnih temperatura.
Nakon toga, nije bilo toliko sunca kao 2020. godine, što je izgleda dovelo do gubitaka prinosa, posebno paradajza, čak iu zaštićenim usjevima. Situaciju je dodatno pogoršala pojava novih biljnih bolesti. Činilo se da su se krastavci i paprika bolje nosili sa uslovima, sa većim količinama žetve.
Međutim, neke proizvodnje paradajza prešle su na drugo povrće. S druge strane, povećanje troškova energije predstavlja izazov, posebno za uzgoj u staklenicima u zemljama Beneluksa.