Svake godine Kazahstanci pojedu više od 315 hiljada tona kiselog kupusa. Posljednjih godina cijena ovog proizvoda je naglo porasla. Na primjer, prošle godine 2022., među povrćem, cijena akkula luka je dostigla vrhunac. Ljudi koje je ovo jako iznenadilo uslikali su cijenu u radnji i podijelili je na društvenoj mreži. Na kraju, to je prošlog ljeta bio primoran da prizna ministar poljoprivrede.
“Postoji potreban obim proizvoda, nema manjka na domaćem tržištu. Ipak, došlo je do povećanja cijena šećera i proizvoda od povrća. Među proizvodima od povrća poskupio je luk. S tim u vezi, želim da napomenem da na domaćem tržištu ima dovoljno rezervi luka. Dakle, ako je mjesečna potražnja 25.9 hiljada tona, rezerve luka u zemlji su 34.4 hiljade tona“, rekao je Jerbol Karašukejev.
Novi ranozreli luk se, prema ministrovim rečima, bere svake godine, počev od juna. Njegova zapremina prelazi oko 90 hiljada tona.
Možda zvuči smiješno, ali odnos vlasti prema luku je drugačiji. Čini se da je drugo povrće jedno brdo, luk jedno brdo. Tokom godina pandemije, na primjer, njen izvoz je bio ograničen kvotama. Poljoprivrednici i trgovci koji su željeli da je prodaju u inostranstvu morali su da pribave fitosanitarne sertifikate za izvoz zhue.
“Oni koji žele da izvoze luk moći će da dobiju fitosanitarne certifikate od regionalnih i okružnih teritorijalnih odjeljenja Državne inspekcijske komisije u agroindustrijskom kompleksu Ministarstva poljoprivrede. Izdavanje fitosanitarnih sertifikata traje 5 radnih dana, izdavanje karantinskih sertifikata – 3 radna dana”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Prošle godine počelo se razgovarati o potpunom blokiranju izvoza luka. Šef Ministarstva poljoprivrede otvoreno je rekao da ministarstvo ne podržava ovo pitanje.
Prema Birou za nacionalnu statistiku, 2022. godine, kazahstanski poljoprivrednici prikupili su više od 1.1 milion tona zhua. Prinos po hektaru iznosio je 458.8 kvintala. Iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravaju da ovaj obim "u potpunosti zadovoljava potrebe domaćeg tržišta". To je zbog činjenice da Kazahstanci svake godine pojedu 3 puta manje od ove količine, u prosjeku 315 hiljada tona hrane.
Međutim, početkom Nove godine, prošle sedmice, Međuresorna komisija u Vladi obustavila je izvoz luka iz Kazahstana. Konkretno, međuresorna komisija za spoljnotrgovinsku politiku i učešće u privrednim organizacijama odlučila je da zabrani izvoz luka na period od 3 meseca. To je učinjeno kako bi se spriječio masovni izvoz luka iz Kazahstana i stabilizirale njegove cijene.
“Porast potražnje za kazahstanskim lukom iz trećih zemalja uzrokovan je elementarnim nepogodama u Pakistanu, jednom od najvećih proizvođača luka u Aziji i svijetu. Poplava u ovoj zemlji dovela je do povećanja cijena luka na svjetskim tržištima, pa tako i u našoj zemlji. U južnim regijama Kazahstana, kao iu Uzbekistanu, zamrzavanje proizvoda u teškim mrazima dodatno je opterećenje za njegovu cijenu. Kao rezultat toga, glavni proizvođači luka sada aktivno uvoze kazahstanske proizvode, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Agencija je, na osnovu podataka akimata, objavila da su danas potvrđene rezerve luka u zemlji 152.4 hiljade tona. Ispostavilo se da je to samo 14% ukupne žetve prošle godine. Ali i ova količina je dovoljna dok se novi proizvod ne ubere, uvjeravalo je ministarstvo.
A uvedena izvozna barijera trebala bi spriječiti rizike izvoza luka iz Kazahstana. Sjeverni susjed kazahstanskih zhua također gleda.
„Treba napomenuti da je u Kazahstanu veleprodajna cijena luka 150-170 tenge po kilogramu, au susjednoj Rusiji i Uzbekistanu cijena dostiže 240 tenge. Osim toga, prema Qaztradeu, Uzbekistan i Tadžikistan su uveli ograničenja na izvoz luka u svoje zemlje. Vlada će pomno pratiti situaciju u zemlji i svijetu kako bi se blagovremeno otklonila sva ograničenja kako bi se stanje na tržištu u skorije vrijeme poboljšalo”, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Ministarstvo je napomenulo da će biti preduzete mere za "smanjenje negativnih posledica zabrane izvoza luka" za poljoprivrednike koji planiraju da deo prošlogodišnjeg bogatog roda prodaju komšijama i izgube prihode. Ali od toga je teško zaraditi velike prihode: država je od njih počela kupovati luk preko društvenih i poduzetničkih korporacija u stabilizacijske fondove, kao i kroz trgovačke mreže sa šemom cirkulacije. Po kojoj će cijeni biti primljen, nije precizirano. Verovatno oko 150 tenge.
Na primjer, 2022. godine ministarstvo je zajedno sa akimatima Turkestanske i Žambilske regije, gdje su „plantaže luka“ rasprostranjene, radilo na sklapanju ugovora između proizvođača luka i akimata drugih regija i gradova. Zatim je pregovorima prodajna cijena svakog kilograma luka smanjena sa 220 tenge na 110 tenge.
Sljedeću zabranu biznis je prihvatio s mukom, uz uzdah. Prema njihovim riječima, 70 hiljada tona kazahstanskog smeća može istrunuti. „Prema Nacionalnoj komori preduzetnika „Atameken“, preduzetnici Zapadnog Kazahstana su delimično podržali inicijativu vlasti i izrazili protivljenje zabrani.
“Zabrana će biti produžena najmanje do kraja aprila 2023. Do tada se u zemlji konzumira samo više od 80 hiljada tona luka. A 70 hiljada tona trune uzalud, nikome ne treba. Poljoprivrednici će morati da ga bace u smeće umesto da ga izvoze u inostranstvo. Jer vrijedi uzeti u obzir da je ovu vrstu povrća vrlo teško sačuvati do maja: kada dođe proljeće, oni počinju nicati. Ovaj problem je posebno izražen na jugu. Od 15. aprila do 1. maja u sjevernim krajevima počinje da se bere svježa novogodišnja berba. Kako onda naši proizvođači proizvoda prenose stari proizvod?“, brine se šef farme „Novi svijet“ Anatolij Kan.
Izražavajući mišljenje svojih kolega, poduzetnik predlaže da se zabrana izvoza ograniči na 20. mart. Tada, s jedne strane, u zemlji neće nedostajati zhua, a cijene neće naglo rasti. S druge strane, proizvođači će imati vremena da prošlogodišnje žito prodaju u inostranstvu od kraja marta do sredine aprila, dok svačije usne ne dotaknu novi proizvod.
Pored toga, kompanija je predložila da se uvedu izvozne carine u iznosu od 30-40 tenge po kilogramu za izvoz luka iz zemlje do 10. aprila 2023. Prihod od carine trebalo bi da bude usmeren društvenim i preduzetničkim korporacijama. Ista sredstva će moći da koriste za dalju kupovinu novog žita iz biznisa u stabilizacijske fondove.
„Zahvaljujući tome, Kazahstan će moći da zadrži cenu zhue na odstojanju. A proizvođači uspevaju da otkupe prošlogodišnje žito bez truljenja, održavajući ga glatkim. Osim toga, prihodi od carine će biti usmjereni za podršku domaćim poljoprivrednicima”, rekao je Anatolij Kan.
Međutim, međuresorna komisija za spoljnotrgovinsku politiku i učešće u privrednim organizacijama još nije razmatrala ovaj predlog.
Generalno, tadžikistanski luk će preplaviti kazahstansku zemlju ispred. Nurali Bukejhanov, generalni direktor QazTrade-a, rekao je da su sa Tadžikistanom potpisali sporazum o isporuci 6 hiljada tona ranog žita u Kazahstan.
“Van sezone potpisali smo ugovor o garantovanoj snabdijevanju zemlje 6 hiljada tona ranozrelog bobičastog voća. Tadžikistanska strana nam je ponudila i tarifni popust na prevoz proizvoda Domaćim željeznicama. Istovremeno se radi na isporuci dodatnih količina poljoprivrednih proizvoda iz Tadžikistana u Kazahstan”, rekao je Nurali Bukejhanov.
Tadžikistanski poljoprivredni proizvođači obećali su da će osigurati kvalitetnu i blagovremenu isporuku svojih proizvoda.
Kako je saopšteno iz Centra za razvoj trgovinske politike “QazTrade” Ministarstva trgovine i integracija, sastanak će početi sredinom aprila ove godine u regionu Khatlon u Tadžikistanu. Očekuje se da će se tadžikistanski proizvodi pojaviti na policama Kazahstana krajem aprila - početkom maja.
Izvor: https://inbusiness.kz