Mehanizmi kolonizacije biljaka nakon širenja na velike udaljenosti (LDD) i aktuelna srodna saznanja bili su tema pregleda tima prof. Li Dezhua na Institutu za botaniku Kunming Kineske akademije nauka (CAS), u saradnji sa istraživačima iz Tropska botanička bašta Xishuangbanna CAS-a, Hebrejski univerzitet u Jerusalimu i Univerzitet u Edinburgu.
Recenzija je objavljena u Trendovi u ekologiji i evoluciji.
LDD izvan dometa vrste je važan pokretač globalne distribucije biodiverziteta. Iako su LDD događaji rijetki i teško ih je kvantificirati i predvidjeti, oni su izuzetno važni u biogeografiji, gdje mogu utjecati na sklapanje biote, odgovore na prirodne i antropogene promjene okoliša i širenje invazivnih vrsta.
Kao što znamo, disperzija je efikasna samo ako je praćena uspješnim uspostavljanjem, ali nedavne studije o LDD postrojenja imaju tendenciju da se fokusiraju samo na fazu raspršivanja, što znači da je nedovoljna pažnja posvećena uspostavljanju nakon raspršivanja. Stoga konceptualna sinteza post-LDD uspostavljanja u različitim taksonima i prostorno-vremenskim skalama upadljivo nedostaje.
Tim prof. Lija decenijama radi na interkontinentalnoj biogeografiji, filogeografiji i LDD biljaka. Kroz opsežno istraživanje literature, tim je sažeo trenutna saznanja o fazi uspostavljanja LDD u kolonizaciji biljaka. Identificirali su šest ključnih determinanti uspjeha establišmenta: pritisak širenja; funkcionalne osobine; ekstremni događaji i antropogeni poremećaji; grabežljivci, konkurenti i mutualisti; fleksibilnost niše; i Allee efekat.
Na osnovu toga, oni su predložili opšti kvantitativni okvir za uspostavljanje post-LDD, sa ciljem da obezbede kvantitativni teorijski okvir za proučavanje kolonizacije nakon LDD, kao i sredstvo za procenu rizika od invazije vrsta.
Prema istraživačima, biogeografija, filogeografija i ekologija kretanja trebaju biti integrirani kako bi se preciznije otkrila pojava, vrijeme i mehanizam LDD događaja.
Pored toga, treba proučiti odnose među faktorima koji utiču na uspostavljanje kako bi se utvrdila njihova relativna važnost. Nadalje, razlike u mehanizmima uspostavljanja nakon LDD treba uporediti i na geološkoj (milioni godina) i na novijoj (antropocen) vremenskoj skali.
Sve u svemu, ovaj pregled pruža konceptualne i kvantitativne osnove za popunjavanje trenutnih praznina u znanju koje se tiču uspostavljanja i unapređenja našeg razumijevanja procesa koji oblikuju globalnu dinamiku biote.
“Poboljšano razumijevanje osnivanja nakon LDD-a pomoći će nam da razumijemo prošlost i predvidimo budućnost u eri brzih antropogenih promjena. Također može pomoći u ublažavanju nekih štetnih utjecaja ovih promjena smanjenjem bioloških invazija i pomaganjem pokreta biljaka kao odgovor na klimatska promjena“, rekao je prof. Li.