#Poljoprivreda #Rusija #Daleki istok #Poljoprivrednaproizvodnja #Vremenski uslovi #Mjere podrške #Prinos usjeva #Razvoj infrastrukture #Podrška Vlade #Ruralni razvoj #Poljoprivredni izazovi #Zarazne bolesti #Tržišna dinamika
U 2023. godini poljoprivredna proizvodnja u većini regiona ruskog Dalekog istoka zabilježila je pad, pod utjecajem nepovoljnih vremenskih uslova koji su oštetili usjeve. Međutim, u toku su napori na proširenju uzgojnih površina i uvođenju dodatnih mjera podrške u sektoru. Uprkos izazovima kao što su epidemije zaraznih bolesti koje pogađaju velika preduzeća, postoje obećavajuće inicijative koje imaju za cilj revitalizaciju poljoprivrednih aktivnosti.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije, samo četiri regiona na ruskom Dalekom istoku pokazala su pozitivan rast poljoprivredne proizvodnje u 2023. Jevrejska autonomna oblast je pokazala najznačajniji rast od 13.9%, a zatim Magadansku oblast (+3.5 %), Burjatija (+2.7%) i Jakutija (+0.2%). S druge strane, ukupna poljoprivredna proizvodnja u zemlji je doživjela blagi pad, s padom indeksa na 99.7%. Međutim, indeks za ruski Daleki istok iznosio je samo 93.9%, što ukazuje na izraženiji pad proizvodnje u odnosu na nacionalni prosjek.
Primorski kraj, tradicionalno vodeći proizvođač poljoprivrednih dobara, suočio se sa značajnim izazovima zbog nepovoljnih vremenskih uslova u 2023. Poplave su značajno uticale na žetvu soje i kukuruza, što je rezultiralo značajnim gubicima za poljoprivrednike. Da bi ublažile efekte, vlasti planiraju da povećaju površine za uzgoj za 1% u tekućoj godini, fokusirajući se na usjeve poput kukuruza i pirinča. Međutim, pojavila se zabrinutost u vezi sa nestašicom mineralnih đubriva, sa samo 30% potrebne količine zaliha za predstojeću sezonu sadnje. Napori da se uveze dodatna đubriva železničkim transportom iz Sibira naišli su na poteškoće zbog velikog obima odlaznog izvoza.
U međuvremenu, poljoprivredni proizvođači u Amurskoj oblasti pripremaju se za značajno proširenje uzgoja kukuruza, s planovima da premaše 55,000 hektara u 2024. godini, udvostručavajući površine iz prethodne godine. Inicijative kao što je uspostavljanje elevatora za žito od strane kompanija kao što je „Target Agro“ imaju za cilj da unaprede infrastrukturu za preradu žitarica, omogućavajući povećanje proizvodnih i skladišnih kapaciteta.
U susednom Zabajkalskom kraju, napori da se poveća izvoz poljoprivrednih proizvoda dali su obećavajuće rezultate, sa povećanjem od 1.7 puta zabeleženim u 2023. u odnosu na prethodnu godinu. Regionalno ministarstvo poljoprivrede istaklo je značajan rast izvoza žitarica, iako znatan dio prolazi kroz region, a ne potiče sa lokalnih farmi.
Državna podrška ostaje ključna u održavanju poljoprivrednih aktivnosti na Dalekom istoku. Ministarstvo poljoprivrede je 2023. godine izdvojilo oko 11 milijardi rubalja za podršku poljoprivredi u regionu, pri čemu je značajan dio bio namijenjen za izgradnju staklenika. Ove godine planirana su dodatna finansijska sredstva od preko 500 miliona rubalja za osnivanje plasteničkih kompleksa, u cilju povećanja regionalne samodovoljnosti u proizvodnji povrća.
Lokalne vlasti takođe pojačavaju napore da podrže ruralnu ekonomiju. U Zabajkalskom kraju, subvencije za proizvodnju vune su gotovo udvostručene kako bi se riješile padajuće tržišne cijene, pružajući prijeko potrebnu pomoć uzgajivačima ovaca. Slično tome, Amurska oblast je izdvojila 12.4 miliona rubalja za podršku mladim stručnjacima koji se bave poljoprivrednim aktivnostima u okviru programa „Sveobuhvatni ruralni razvoj“, nudeći značajne jednokratne isplate na osnovu kriterijuma prebivališta i zapošljavanja.
Međutim, nedavna izbijanja zaraznih bolesti u poljoprivrednim preduzećima predstavljaju značajne izazove za proizvodnju. Uvođenje karantina kao odgovor na epidemije ptičjeg gripa u Sahalinskoj oblasti naglašava stalne rizike sa kojima se ovaj sektor suočava, što zahtijeva brze mjere suzbijanja i mehanizme kompenzacije za pogođena preduzeća.
Poljoprivredni pejzaž na ruskom Dalekom istoku odražava dinamičnu međusobnu igru izazova i mogućnosti. Dok nepovoljni vremenski uslovi i epidemije zaraznih bolesti predstavljaju trenutne prepreke, zajednički napori za proširenje uzgojnih površina, poboljšanje infrastrukture i pružanje ciljane podrške postavljaju temelje za održivi poljoprivredni razvoj u regionu.