U Moskvi je u Naučno-informativnom centru Federalne državne budžetske naučne ustanove Saveznog naučnog centra za hortikulturu otvoren XII Međunarodni forum „Dani bašte u Birjuljovu“, koji će trajati od 18. do 19. avgusta. Tema ovogodišnjeg foruma je „Doprinos fundamentalne nauke održivom razvoju poljoprivrede, formiranju zdravlja i kvaliteta života stanovništva Ruske Federacije“. Plenarnoj sjednici prisustvovali su predsjednik Ruske akademije nauka AM Sergeev, direktor Federalnog naučnog centra za hortikulturu akademik IM Kulikov, akademik Yu.F. Lachuga i drugi naučnici.
"S jedne strane, ovaj događaj je međunarodna konferencija, ali je i mjesto gdje se generalno može govoriti o problemima razvoja naše poljoprivrede i raznim interdisciplinarnim oblastima koje su sada od velikog interesa za zemlju", rekao je predsjednik Ruske Federacije. Akademija nauka AM Sergeev. – Sada smo u veoma odgovornoj situaciji, kada su pitanja savremenog naučno-orijentisanog razvoja poljoprivrede podigla svoj puni potencijal. Glavni problem koji imamo u zemlji je neefikasnost našeg inovacionog sistema.”
Predsjednik Ruske akademije nauka je napomenuo da razlog zašto je danas težak razvoj poljoprivrede u Rusiji leži u oblasti komunikacija i administracije. Instituti i istraživački centri nisu prestajali sa radom još od vremena SSSR-a, ali njihova dostignuća sada s velikom mukom dolaze do implementacije. Biznis, prema AM Sergejevu, takođe nije kriv za ono što se dešava. Problem je nedostatak “srednje karike”, sloja koji bi povezivao industrijalce sa naučnicima.
“O tome ponekad razgovaramo u poređenju sa, recimo, zdravstvenim sistemom. Pogledajte – u Ministarstvu zdravlja imamo takozvane glavne slobodne specijaliste u raznim oblastima. To su veoma jaki naučnici, lideri, ali, ipak, zauzimaju odgovorne administrativne pozicije. Isti model našeg akademskog prisustva trebalo bi da bude i u Ministarstvu poljoprivrede“, dodao je predsednik Ruske akademije nauka.
MYSELF. Sergejeva se složio predsjedavajući komiteta Državne dume za agrarna pitanja VI Kašin. U svom uvodnom izvještaju iznio je druge glavne probleme moderne ruske ratarske i stočarske proizvodnje. Među glavnim je bila zavisnost od uvoznog sjemena i tehnologija u mnogim oblastima. Da bismo se izborili s tim, potrebno je podržati ne samo uzgajivače ili genetičare, već i programere mašina i kombajna, kojih nema na ruskim farmama.
Jedno od mogućih rješenja predložio je akademik Yu.F. Shack: “Uprkos svemu i uprkos svemu, institucije nastavljaju da funkcionišu. Svake godine proizvedu više od 300 novih sorti i hibrida. Moram reći da do 1990. godine nismo imali problema ni u jednom pravcu u sjemenarstvu, ali zašto? Zato što je pod okriljem ministarstva postojao moćan sistem sjemenarstva. Zatim je došlo do razdvajanja funkcija. VASKhNIL je izdao sjeme viših reprodukcija, a zatim su eksperimentalne farme koje su bile s njima donijele ovo sjeme u sljedeće faze i prenijele ih na konačne farme. Postojao je jasan sistem. Moramo uzeti u obzir iskustvo koje su nam ostavili naši veliki preci. Citiram VI Edelsteina: „Bez biologije, tehnologija je slijepa, bez mehanizacije je mrtva, ali o svemu odlučuje neumoljiva ekonomija.” Još moramo rasti i rasti, a bez fundamentalne nauke to će biti nemoguće.”