# poljoprivreda
#weedcontrol
#covercrops
#lubenica
#winterrye
#senf
Uspjeh uzgoja povrća u zoni suhih stepa u velikoj mjeri zavisi od raspoloživih prirodnih resursa, posebno klime i tla. Tlo u ovoj regiji je heterogeno, od pjeskovitih do teških glinovitih tla, što direktno utiče na dostupnost hranjivih tvari za rast biljaka. Od ključne je važnosti odabrati odgovarajuće pokrovne usjeve kako bi se održala plodnost i struktura tla, kao i za borbu protiv efekata ekoloških stresora kao što su erozija vjetra i suša.
Prema nedavnim studijama ruskog Ministarstva poljoprivrede, zona suve stepe predstavlja nekoliko izazova za uzgoj povrća zbog specifičnih uslova tla i stresora iz okoline. Granulometrijski sastav tla u ovoj regiji je pretežno pjeskovito ili ilovasto, što predstavlja izazov za zadržavanje vode i nutrijenata. Osim toga, nizak sadržaj organske tvari u tlu pogoršava efekte suše, što dovodi do smanjenja prinosa usjeva. Međutim, ugrađivanjem pokrovnih usjeva kao što su mahunarke, farmeri mogu obogatiti tlo organskom tvari i fiksirati atmosferski dušik, što dovodi do poboljšane dostupnosti hranjivih tvari za naredne povrtarske kulture.
Nadalje, ispitivanje tla na nivoe nutrijenata je kritičan korak u uspješnom uzgoju usjeva. Prema Nacionalnom institutu za resurse zemljišta, redovno testiranje tla omogućava poljoprivrednicima da prilagode svoje programe đubrenja specifičnim potrebama za nutrijentima svojih useva, sprečavajući prekomernu upotrebu đubriva i minimizirajući negativne uticaje na životnu sredinu. Stoga bi agronomi i poljoprivredni inženjeri trebali ohrabriti poljoprivrednike da vrše redovna ispitivanja tla i daju preporuke za odgovarajuće đubrenje i prakse upravljanja nutrijentima.
Studija sprovedena u eksperimentalnoj stanici Bykovskaya u Volgogradskoj oblasti u Rusiji imala je za cilj da ispita produžene efekte različitih pokrovnih useva na sadržaj hranljivih materija u tlu pri uzgoju lubenica. Studija je pokazala da se korištenjem pokrovnih usjeva povećava sadržaj hranjivih tvari u tlu, što dovodi do boljih i stabilnijih prinosa usjeva. Međutim, plodnost tla je samo jedan od mnogih faktora koji određuju uspješnost uzgoja usjeva, posebno u područjima sa jedinstvenim klimatskim uslovima.
Eksperimentalna stanica Bykovskaya nalazi se u području koje karakteriše kontinentalna klima, sa vrućim i sušnim ljetima, čestim olujama prašine i jakim vjetrovima. U 2022. godini prosječna dnevna temperatura tokom vegetacije bila je ispod višegodišnjeg prosjeka za 5.1-0.9°C, osim avgusta, koji je imao temperaturu 2°C iznad višegodišnjeg prosjeka. Padavine su bile neravnomjerno raspoređene, a najveća količina padavina (50.5 mm) bila je u junu. Ukupna količina padavina tokom vegetacijske sezone iznosila je 136.5 mm, što je 26.5 mm manje od višegodišnjeg prosjeka. Tlo na oglednoj stanici je bilo svijetlo kestenjasto i pjeskovito, sa podzemnim vodama na dubini od 8-10m.
Utvrđeno je da je tlo heterogeno, sa nekoliko slojeva u rasponu od sivog, rastresitog i pjeskovitog na 0-30 cm, do svijetlosive, neravnomjerno obojene i više glinovite na 30-45 cm. Sloj na 45-90 cm bio je lagan, bez strukture i glinast, dok je sloj na 90-160 cm bio pjeskovit, lagan i rastresit. Poljoprivredno najvredniji agregati, u rasponu od 0.25 mm do 10 mm, činili su 40-45% zemljišta, zavisno od sloja. Sitni pijesak od 0.25 mm činio je značajan dio tla, do 20%, što ukazuje na visoku vodopropusnost.
Sve u svemu, studija sugerira da pokrovni usjevi mogu biti efikasan način za poboljšanje plodnosti tla, što dovodi do boljih prinosa usjeva. Međutim, farmeri i poljoprivredni stručnjaci moraju uzeti u obzir mnoge faktore prilikom uzgoja usjeva, posebno u područjima s jedinstvenim klimatskim uvjetima. Uzimajući holistički pristup uzgoju usjeva, uključujući upravljanje zemljištem, plodored i navodnjavanje, farmeri mogu optimizirati svoje prinose i osigurati dugoročnu održivost.
Studija je pokazala da je sadržaj azota bio veći u svim tretmanima tokom faze klijanja, što se može pripisati povećanju mikrobne aktivnosti u tlu. Slični trendovi uočeni su i za fosfor i kalij, s najvećim sadržajem uočenog za ozimu raž. Međutim, sadržaj nutrijenata se smanjivao u fazi zrenja plodova u svim tretmanima, uključujući i one druge i treće godine.
Rezultati studije sugeriraju da odabir odgovarajućeg pokrovnog usjeva može imati značajan utjecaj na sadržaj hranjivih tvari u tlu i, u konačnici, na produktivnost usjeva. Poljoprivrednici i agronomi bi trebali uzeti u obzir ove nalaze pri odabiru pokrovnog usjeva za poboljšanje plodnosti tla za usjeve lubenice. Pored toga, redovno testiranje tla može pomoći poljoprivrednicima da prate nivoe nutrijenata u tlu i u skladu s tim prilagode svoju praksu upravljanja.
Uprkos sušnim uslovima istraživačke zone, utvrđeno je da su pokrovni usevi efikasni u suzbijanju korova u usevima lubenice. Konkretno, ozima raž je bila najefikasniji pokrovni usev u smanjenju štete od korova. Osim toga, upotreba gorušice kao pokrovnog usjeva imala je produženi učinak na suzbijanje korova. Ovi nalazi sugeriraju da korištenje pokrovnih usjeva može biti ekonomski isplativa metoda za smanjenje štete od korova.