#Potatovarieti #Bjeloruskapoljoprivreda #Sigurnost hrane #Biljarstvo #Poljoprivredneinovacije #Prinos krompira #Cropscience
Otkrijte kako bjeloruski naučnici na Institutu za uzgoj bilja u Ščučinu revolucioniraju uzgoj krompira elitnim sortama kao što su „Pershatsvet“, „Skarb“, „Sapphire“ i „Lekar“. Istražite najnovije podatke o njihovim rekordnim prinosima krompira i njihovom neprocjenjivom doprinosu sigurnosti hrane u zemlji.
U srcu Belorusije, Institut za oplemenjivanje bilja u Ščučinu pravi izuzetne korake u oblasti uzgoja krompira. Dugi niz godina, njihovi predani naučnici bili su fokusirani na uzgoj domaćih sorti krompira koje nadmašuju uvezene. Ove godine njihova ogledna polja daju rekordnu žetvu od čak 500 kvintala po hektaru.
Anastasiya Horbach, stanovnica Ščučina, predstavlja primjer obostrano korisne saradnje između instituta i lokalnih zajednica. Ona ostavlja po strani svoje svakodnevne zadatke kako bi se uključila u berbu krompira, osiguravajući zimske zalihe krompira za svoju porodicu.
Anastasiya Horbach, stanovnica Ščučina: „Žetva, kao što vidite, je obilna. Neki skupljaju veći krompir, dok drugi sakupljaju rasad. Rad ovdje osigurava da ćete vi i vaša porodica imati više nego dovoljno krompira za zimu.”
Institut za oplemenjivanje bilja godinama se vredno bavi oplemenjivanjem novih sorti krompira. Ove sorte, isključivo elitne i superelitne, bjeloruskog su porijekla, u rasponu od dobro poznatog „Skarba“ do egzotičnih „Safira“ i „Lekara“.
Nina Khokh, šef Odsjeka za krompir na Zonskom institutu za uzgoj biljaka Grodno, Nacionalna akademija nauka Bjelorusije: „Trenutno beremo originalni sjemenski materijal. Dnevno dobijamo 50-60 tona sjemenskog materijala krompira, koji se potom sortira i isporučuje poljoprivrednim preduzećima i farmama širom zemlje. Takođe imamo uspostavljene partnere u Ruskoj Federaciji.”
Poljoprivredni naučnici eksperimentišu sa sortama krompira u pogledu perioda sazrevanja. Sve rane, srednje sezonske i kasne sorte pokazuju izuzetne prinose.
Institut je već ubrao ranu bjelorusku sortu pod nazivom "Pershatsvet". Po prinosu može konkurirati stranim sortama, dajući do 500 kvintala po hektaru. Štaviše, po ukusu nadmašuje uvezene kolege.
Sav ubrani krompir se transportuje u specijalizovano skladište. Prošle godine je izvršena modernizacija objekta, povećan je skladišni kapacitet sa 2,000 na 3,000 tona i opremljen najsavremenijom opremom. Krompir se postepeno hladi na 2-3 stepena Celzijusa u specijalizovanim komorama, čime se osigurava njegov kvalitet do sledeće berbe.
Regina Babich, menadžerka Skladišta krompira u Grodno zonskom institutu za oplemenjivanje bilja, Nacionalne akademije nauka Belorusije: „Ova komora sadrži 400 tona krompira i održava se na temperaturi od 16 stepeni tokom perioda zarastanja. Temperatura se smanjuje za jedan stepen sa svakim periodom.”
Pored masovne proizvodnje sjemena krompira, institut aktivno radi na stvaranju potpuno novih sorti krompira. Ove biljke se u početku uzgajaju u epruvetama, a zatim se nekoliko godina proučavaju u poljskim uslovima.
Marija Osovik, šef laboratorije za agrobiotehnologiju u Grodno zonskom institutu za oplemenjivanje biljaka, Nacionalne akademije nauka Belorusije: „Sarađujemo sa Centrom za istraživanje krompira u oplemenjivanju novih sorti. Snabdevaju nas hibridima koje proučavamo dve do tri godine. Procjenjujemo njihov prinos u odnosu na naše standarde i onda odlučujemo hoćemo li ih klasificirati kao nove sorte ili ne.”
Ovi hibridi predstavljaju daleku budućnost bjeloruskog uzgoja krompira. U međuvremenu, sjemenski materijal koji se trenutno bere u Ščučinu osigurat će sigurnost hrane u zemlji jer planira uskladištiti preko 5,000 tona vrhunskog krompira za narednu godinu.
Napori naučnika sa Instituta za oplemenjivanje bilja u Ščučinu transformišu beloruski uzgoj krompira. Za pohvalu su njihova posvećenost uzgoju elitnih sorti krompira, njihova posvećenost inovacijama i njihov doprinos sigurnosti hrane. Sa rekordnim prinosima i vrhunskim ukusom, beloruske sorte krompira ne samo da se takmiče sa uvozom, već postavljaju nove standarde za poljoprivredu zemlje. Kako nastavljaju svoja istraživanja i eksperimente, budućnost bjeloruskog uzgoja krompira izgleda svjetlija nego ikad.