#Poljoprivreda #Sigurnost hrane #Zabrana izvoza #Globalna nabavka hrane #Cijene hrane #Poljoprivredna ekonomija #Zavisnost od uvoza #Nacije u razvoju #FoodDiplomacy
Devetnaest zemalja produžilo je svoje zabrane izvoza hrane do decembra 2023. godine, što je izazvalo skok cijena hrane u Bangladešu i talasne efekte u globalnom lancu opskrbe hranom. Ovaj članak istražuje uticaj ovih zabrana izvoza na poljoprivrednike, agronome, poljoprivredne inženjere, vlasnike farmi i naučnike koji se bave poljoprivredom.
U zapanjujućem razvoju koji je šokirao globalni poljoprivredni krajolik, devetnaest zemalja zajedno je odlučilo produžiti zabranu izvoza 25 osnovnih prehrambenih proizvoda do decembra 2023. Ovaj potez bez presedana doveo je do naglog povećanja cijena hrane u zemljama poput Bangladeš i poremetilo je pažljivo tkano tkivo globalnog lanca opskrbe hranom. U ovom članku ćemo se pozabaviti najnovijim podacima i uvidima u vezi sa ovom problematikom, rasvjetljavajući izazove i mogućnosti koje ono predstavlja poljoprivrednicima, agronomima, poljoprivrednim inženjerima, vlasnicima farmi i naučnicima koji rade u poljoprivredi.
Uticaj na Bangladeš:
Bangladeš, nacija koja se uvelike oslanja na uvoz hrane, teško je pogođen ovim izvoznim ograničenjima. Osnovni prehrambeni artikli kao što su luk, đumbir, beli luk, čili, kim, paradajz, šargarepa i začini doživeli su drastičan porast cena. Efekat talasanja ovih skokovitih cena izazvao je značajnu zabrinutost oko sigurnosti hrane u zemlji.
Prema podacima Bangladeške banke, zemlja uvozi širok spektar prehrambenih proizvoda, uključujući pirinač, pšenicu, začine, jestivo ulje, sjemenke uljarica, mahunarke, šećer, te mliječne i mliječne proizvode. Ministar za hranu Ismiel Hossain naglasio je da takva ograničenja uvijek imaju utjecaja, što je navelo vladu da istraži alternativne izvore za uvoz osnovnih prehrambenih proizvoda. Osim toga, u toku su razgovori s indijskom vladom kako bi se ublažio utjecaj ovih zabrana.
Globalni lanac opskrbe hranom:
Posljedice ovih zabrana izvoza nisu ograničene samo na Bangladeš. Globalni lanac snabdijevanja hranom ozbiljno je pogođen, a zemlje u razvoju osjećaju najveći dio poremećaja. Zemlje poput Indije, Rusije, Maroka i Argentine, koje služe kao ključni izvori osnovnih roba, uvele su izvozne zabrane i poreze, što je rezultiralo oštrom eskalacijom globalnih cijena hrane.
Na primjer, Indija je uvela zabranu izvoza lomljenog pirinča, ne-basmati riže, pšenice, pšeničnog brašna, griza i maide 2022. godine, koja će trajati do 31. decembra. Dodatno, uvedena je izvozna carina na luk od 40 posto, dodatno opterećivanje globalnog tržišta hrane.
Složene zavisnosti i posledice:
Zavisnost Bangladeša od uvoza šest glavnih proizvoda, uključujući pirinač, pšenicu, šećer, luk, đumbir i beli luk, primorala je zemlju da traži godišnju uvoznu kvotu iz Indije kako bi zaštitila svoju prehrambenu sigurnost. Međutim, promjenjivi krajolik izvoznih propisa stvorio je složenu mrežu ovisnosti i posljedica.
Ekonomista farme, prof. ASM Golam Hafiz, izrazio je zabrinutost da ova ograničenja ugrožavaju sigurnost hrane u mnogim zemljama, posebno u zemljama u razvoju. Napomenuo je da kada su zemlje izvoznice uvele zabrane, druge zemlje su pomjerile svoje uvozne destinacije, povećavajući potražnju za ovim proizvodima i podižući cijene.
Globalni fenomen:
Zabrane izvoza nisu ograničene na nekoliko zemalja. Nacije širom svijeta uvele su ograničenja na razne prehrambene artikle. Rusija, Alžir, Maroko, Tunis, Avganistan, Azerbejdžan, Argentina, Bjelorusija, Burkina Faso, Kamerun, Kosovo, Kuvajt, Liban i Turska poduzele su mjere za ograničavanje ili oporezivanje izvoza hrane, od žitarica i mesa do povrća i voća.
Put naprijed:
Ekonomista za poljoprivredu dr. Jahangir Alam Khan je naglasio haos koji je nastao na svjetskom tržištu hrane ovim ograničenjima uvoza, koji prvenstveno utiču na sigurnost hrane u zemljama u razvoju. On je tvrdio da bi zemlje u razvoju trebale dati prioritet diplomatiji hrane kako bi osigurale svoje osnovne zalihe iz poželjnih zemalja koje proizvode hranu.
U zaključku, globalne zabrane izvoza hrane izazvale su šok u svijetu poljoprivrede, sa dalekosežnim posljedicama kako za razvijene tako i za zemlje u razvoju. Za zainteresovane strane u poljoprivredi je od suštinskog značaja da pomno prate ovaj razvoj, angažuju se u diplomatskim naporima i istražuju inovativna rešenja kako bi se osigurala sigurnost hrane u ovom krajoliku koji se brzo menja.