#ClimateChange #Poljoprivreda #Održivost #Šumarstvo #Sekvestracija ugljika #GlobalEmissions #ClimateAdaptation #Farmers #ClimateSolutions #EnvironmentalImpact #EcoFriendlyFarming
Klimatske promjene preoblikuju svijet, a njihov uticaj na poljoprivredu je dubok. Prema Zdeněku Žaludu sa Mendel univerziteta u Brnu, poljoprivredni sektor, iako odgovoran za četvrtinu globalnih emisija, igra ključnu ulogu u sekvestraciji ugljika, čineći njegov neto uticaj blago pozitivnim. Kako prosječna godišnja temperatura u Češkoj raste, sektor se suočava sa sve većim prijetnjama. Predviđa se da će 2023. godina biti najtoplija u zemlji, sa prosječnom temperaturom od 9.7 stepeni Celzijusa, što naglašava hitnost rješavanja klimatskih promjena u poljoprivredi.
Žalud ističe značajan porast prosječnih temperatura, sa 6.7 stepeni Celzijusa u periodu između 1800. i 1960. godine na 8.7 stepeni Celzijusa u sadašnjem milenijumu. Sa ovim porastom dolazi do porasta isparavanja vode, što dovodi do stanja suše. Češka Republika, koja emituje oko 0.5% ukupnih globalnih emisija, rangirana je kao 20. najveći emiter po glavi stanovnika na svetu i 5. u Evropskoj uniji. Emisije po glavi stanovnika u zemlji su četiri puta veće od svjetskog prosjeka.
U Češkoj Republici poljoprivreda doprinosi sa šest posto ukupnim emisijama, dok ostali sektori, posebno energetika i industrija, čine većinu. Međutim, kada se kombinuje sa šumarstvom, pejzaž vidi smanjenje emisija za 27 posto putem fotosinteze. Žalud ističe pozitivnost poljoprivrede u globalnom bilansu emisija. On također napominje da sektor emituje različite tvari od CO2, čineći manjinu emisija stakleničkih plinova.
Klimatske promjene donose značajne izazove poljoprivredi i šumarstvu. Čak i ako se dostigne granica zagrevanja od dva stepena iz Pariškog sporazuma, predviđa se da će se područje pogođeno sušom udvostručiti. U posljednjih 15 godina suše su bile suše čak iu meteorološki normalnim godinama, uzrokujući značajne gubitke u poljoprivredi, koji su dostigli 11 milijardi CZK u 2015. Uz to, utjecaj na šume je alarmantan, a emisije iz umirućih šuma dodaju neobičnu dimenziju klimatskoj krizi.
Za suzbijanje isparavanja vode i ublažavanje uticaja na poljoprivredu, neophodne su proaktivne mjere. Održivost postaje ključni fokus, usklađujući se s globalnim naporima ka dekarbonizaciji i zatvaranju elektrana na ugalj. Interakcija između klimatskih promjena, poljoprivrede i šumarstva je složena i zahtijeva holistički pristup za održivu budućnost.
Kako se klimatska kriza pojačava, poljoprivreda i šumarstvo se pojavljuju i kao žrtve i kao potencijalni spasioci. Prilagođavanje promjenjivoj klimi uz prihvaćanje održivih praksi je ključno. Treba priznati pozitivnu ulogu ovih sektora u sekvestraciji ugljika i usmjeriti napore ka stvaranju otpornih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi.