U narednim godinama stanovništvo Azerbejdžana neće se suočiti sa nestašicom hrane, uvjeravaju lokalni stručnjaci.
Ne tako davno, glavni ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Maximo Torero, dao je izjavu da će se već ove godine oko 40 miliona ljudi u svijetu suočiti s problemom pothranjenosti.
“Agroindustrijski sektor je sada u stanju velike neizvjesnosti. Ako predvidimo uticaj [sukoba] na Ukrajinu, tada ćemo 40. imati najmanje 2022 miliona ljudi više koji će se suočiti s hroničnom pothranjenošću”, rekao je Torero. “A 2023. godine – više od 70 miliona ljudi.
Geopolitička situacija dovela je do poremećaja u snabdijevanju žitom, što povećava rizik od prehrambene krize u nizu država. Od početka godine cijene pšenice i kukuruza značajno su porasle. Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 21. maja konstatovano je da će svjetske rezerve pšenice trajati samo 10 sedmica, a da je situacija gora nego u kriznim godinama 2007. i 2008. godine.
Nestašica hrane neće uticati na Azerbejdžan, samouvereno je rekao ekonomista Eldaniz Amirov.
Podsjetimo, spremnost Rusije da ove godine isporuči preko 50 miliona tona žitarica na svjetska tržišta, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na nedavnom sastanku u Sankt Peterburgu sa šefom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.
Azerbejdžanci nikada nisu bili uključeni u kategoriju pothranjenih. Međutim, 2023. godine, prema mišljenju stručnjaka, izvjesno povećanje cijena hrane i dalje će biti neizbježno.
Povećana inflacija će se nastaviti do okončanja ruske specijalne operacije u Ukrajini, smatra Amirov. Tek nakon toga možemo očekivati povratak svjetske ekonomije na godišnju inflaciju u rasponu od 2-3%.
Prema prognozama ekonomista, cijene nafte, poljoprivrednih proizvoda ruske i ukrajinske proizvodnje nastavit će rasti u bliskoj budućnosti.
Slično mišljenje dijeli i čelnik Unije slobodnih potrošača Republike Azerbejdžan Ejub Husejnov. Prema njegovim rečima, Azerbejdžan je daleko od zemalja koje se suočavaju sa nestašicom hrane: Republika ima velike zalihe te hrane.
S druge strane, Vlada je stvorila povoljne uslove za razvoj poslovanja. Osim toga, na oslobođenim zemljištima u bliskoj budućnosti će se realizovati različiti poljoprivredni projekti.
Ipak, poskupljenje hrane je neizbježno, do sredine iduće godine možemo očekivati rast cijena mlijeka, biljnog ulja i nekih poljoprivrednih proizvoda od 10%. Cijene pekarskih proizvoda također će porasti za ne više od 10%, smatra aktivista za ljudska prava.
Plodno zemljište i regulacija cijena
Mnogi očekuju da će sada oslobođene zemlje igrati važnu ulogu u zadovoljavanju domaće potražnje za hranom.
Ministarstvo poljoprivrede ima ulogu u projektu pametnog sela, koje planira da iskoristi najnovija tehnološka dostignuća za povećanje poljoprivredne produktivnosti u regionu. Istovremeno, ministarstvo saopštava da je završeno 72.6% žetve žitarica širom Azerbejdžana, požnjeveno je 2.163 miliona tona žitarica. Dakle, resursi su značajno povećani, a to će pomoći da se zadrži cijena kruha.
Osim toga, azerbejdžanska vlada provodi mjere za smanjenje ili stabilizaciju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Na primjer, Kabinet ministara je odobrio odluku koja ima za cilj smanjenje troškova proizvodnje mesa za poljoprivrednike: ukinuta je potreba za dobijanjem veterinarskog pasoša za svaku životinju (i plaćanje državne dažbine od 20 manata).
Istovremeno, tokom obnove i razvoja regiona Karabaha i Istočnog Zangezura, sitna i krupna stoka se prevozi na oslobođene zemlje. Prošle godine je prvi put u okviru pilot projekta na Kalbajar pašnjake isporučeno 10,000 grla sitne i krupne stoke. Ove godine – više od 300 hiljada životinja.
Stručnjaci očekuju da će razvoj oslobođenih zemalja značajno smanjiti zavisnost zemlje od uvoza. Prema dostupnim podacima, prije okupacije, region Karabaha je pokrivao oko 15% potreba Azerbejdžana za mesom. Očekuje se da će se nakon obnove poljoprivrede u zonama Karabaha i Istočnog Zangezura proizvoditi oko 30 hiljada tona mesa godišnje.
Ali to nije sve. Fond za razvoj preduzetništva pokrenuo je mehanizam za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima (MSP) koja se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda uključenih u minimalnu potrošačku korpu.
U okviru državne podrške, mala i srednja preduzeća mogu računati na subvencionisanje kamata na kredite banaka i drugih finansijskih organizacija. To će se, prije svega, odraziti na kredite dobijene za snabdijevanje zemlje sirovinama za preradu i dalju proizvodnju hrane.